Villa Angiolina je kolijevka turizma Opatije. Sve je započelo 1844. godine kada je trgovac iz Rijeke, Iginio Scarpa, kupio ovaj poluotok po vrlo povoljnoj cijeni, i skromnu kuću pretvorio u prekrasnu vilu, nazvanu prema njegovoj pokojnoj supruzi. Nakon toga su počeli pristizati prijatelji i gosti. To je rezultiralo sa sve više posjeta istaknutih ličnosti Opatiji, poput austrijske carice Marije Anne koja je u Villi Angiolini boravila 1860. godine i skrenula pažnju javnosti na dotad nepoznatu destinaciju na Jadranu.

U povijesnim dokumentima nalazimo podatke o nastajanju parka u razdoblju od 1845. do 1860. godine, u okolini Ville "Angioline" koja je bila vlasništvo Iginia Scarpe, velikog ljubitelja prirode, a posebice u doba kada se za njih stara Carl Schubert, ravnatelj bečkog carsko-kraljevskog društva za izgradnju parkova.
Danas je središnji opatijski park podijeljen u dvije cjeline, jednu uz crkvu - Park Sv. Jakova i park uz Villu "Angiolinu" - Park "Angiolina". Sredisnji opatijski park je hortikulturni spomenik povrsine 3.64 ha. Podijeljen je na 60 polja i u njemu je zasadjeno oko 150 biljnih vrsta.

Fontana Helios i Selena nalazi se u prelijepom opatijskom parku nasuprot hotela Imperial u neposrednoj blizini crkve Sv. Jakova. Djelo je kipara Hansa Rathautskog iz Graza, autora Madonne i biste Theodora Billrotha. Fontana predstavlja Sunce i Mjesec, personifikaciju u likovima mitološkog brata i sestre.

Skulptura “Djevojka s galebom” kipara Zvonka Cara, postala je jedan od simbola Opatije nakon što je 1956. godine postavljena na hrid na kojoj je godinama stajala opatijska Madonna koju je more otrglo u naletu juga.

Izložbeni prostor nadomak moru dobio je ime po lijecniku dr. Jurju Matiji Sporeru, koji je još 1859. godine predlagao osnivanje Društva za izgradnju Opatije kao morskog kupalista i prirodnog ljecilista.

Sagradjena je na temeljima nekadasnjeg benediktinskog samostana i prvi put se spominje 1439.g. Lijevo, uz crkvu, nalaze se samostan i klaustar s bunarom u sredini. Izmedju crkve i samostana smjesten je zvonik, gradjen od kamena.

Kopija kipa koji je obitelj Kesselstatt dala postaviti u spomen na tragicno preminulog sina 1891. godine. Nekad je ovaj kip stajao na hridi gdje je danas postavljena statua Djevojke s galebom, sve dok ga 50-tih godina prošlog stoljeća nije iščupalo more te je premještan na danađnje mjesto uz Crkvu Sv. Jakova.

Generalni direktor Društva južnih željeznica, Friedrich Julius Schüller, čijim je kapitalom kupio "Villu Angiolinu", sagradio Hotel Kvarner, njegove depandanse, druge hotele i odmarališta. Smatra se predhodnikom izgradnje Opatije u moderno turističko središte.

Najstariji živući hotel na istočnoj obali Jadrana sagrađen je 1884. kao prva luksuzna destinacija u Opatiji.
Izvorno je to bio sanatorij za plućne bolesti plemstva i istaknutih pojedinaca, ali nakon što su termalne kupelji uništene u požaru sagrađena je Kristalna dvorana.

Hotel “Imperial” je jedan od simbola opatijskog turizma. Sagrađen je 1885. pod imenom “Kronprinzessin Stephanie, koja je zajedno sa suprugom Rudolfom prisustvovala njegovom otvaranju. Bio je to drugi hotel u Opatiji, sagrađen godinu dana poslije obližnjeg Quarnera”. “Imperial” se sa sjeverne strane oslanjao na dograđenu zgradu kina, a s južne na
kupalište “Erzherzog Ludwig Victor”, odnosno akvarij sa zimskim vrtom. Ta dva hotela su bila i ostala centar društvenog života u Opatiji.

Prostor na kojem je danas Ljetna pozornica opatija bio je predviđen za gradnju mnogo ambicioznijeg projekta, ali je 1957. godine ona sagrađena u današnjem obliku prema projektu poznatoga hrvatskog arhitekta Nevena Šegvića. Ljetna pozornica u Opatiji ugošćuje operne predstave, balet, simfonijske orkestre, folklorne priredbe, rock i pop koncerte, kazališne predstave, filmove...

Velika crkva Navještenja Blažene Djevice Marije spada u najljepše dijelove opatijske panorame na Novoj cesti. Svojom vanjskom ljepotom i impozantnošću resi Opatiju i daje joj oblik cjelovitog grada. Početkom 20. stoljeća Opatija, kojom su vladali općinski načelnik Andrija Stanger i predstojnik »kurkomisije« Julius Glax, postala je lječilište europskog glasa, s manje-više vrhunski riješenom infrastrukturom, desetinama tisuća gostiju godišnje, među kojima i nemalim brojem okrunjenih glava, umjetnika i znanstvenika. Kako ne bi zaostala u trci s ugostiteljskim potrebama, inicijativu za gradnju velike, reprezentativne katoličke crkve dao je bivši bečki ministar-predsjednik i opatijski općinski zastupnik barun Franz von Reyer, vlasnik Vile »Irene«, plemić koji se sa svojom ženom Irenom Leitgeb iz Beča u Opatiju doselio oko 1883. i zadužio svoju novu domovinu gradnjom škole za djevojčice, ceste i lazareta u Voloskom. Nacrtna priprema nove crkve povjerena je Carlu Seidlu (1858-1936), bečkom đaku Theophila Hansena. Gradnja crkve je započeta 1906, a istodobno započeta je i gradnja samostana.

IIzgrađena 1890. kao aneks hotela Quarnero za "bogatu klijentelu'', koja je uključivala njemačku carsku obitelj te poznatu američku plesačicu Isadoru Duncan. Ona je bila ovdje nadahnuta trepetanjem palmina lišća koje ju je naučilo novim pokretima ramena i ruku (skulptura ispred zgrade - rad opatijske kiparice Tatjane Kostanjevic).
Adolf von Nassau uveo je posebnu tradiciju nakon što mu je liječnika dozvoljeno samo jednu cigaru dnevno, mirno je uživao u pola metra dugačkoj cigari dok je svakodnevno šetao do glazbenog paviljona.

Premda je najvjerovatnije najstarija opatijska luka bila mali zaton (“Portić”) pred crkvom Sv. Jakova, i današnja luka (“Mul”) mora biti prilično stara, budući da se nalazi već na planu iz 1820. kao “Porto Herdt” što je talijanski iskrivljen domaći naziv “Rt” (“Zert”). U svakom slučaju, dimenzije joj je mijenjao već graditelj vile Angioline, Iginio Scarpa, želeći je prilagoditi svojoj jahti, a definitivan oblik dobila je tijekom zahvata i proširivanja krajem XIX. i početkom XX. stoljeća.
S mola, koji je za Opatijce već nekoliko puta u povijesti bio pozornicom značajnih zbivanja, može se najbolje sagledati čitava “Sjeverna obala”.

Lungomare je 12 km dugo obalno šetalište koje povezuje mjesta na Opatijskoj rivijeri - Volosko, Opatiju, Ičiće, Iku i Lovran. Šetalište se počinje uređivati 1885. godine, a spojeno je s Lovranom 1911. godine.

Hrvatska ulica slavnih nalazi se na opatijskoj Slatini i od 2005. se svake godine postavlja osam novih mramornih zvijezdi. Prvih osam postavljeno je u časti i slavu Nikole Tesle...

Prvi hrvatski Muzej turizma osnovan je 2007.g. u Opatiji. Kao osnivači Hrvatskog muzeja turizma pojavljuju se Grad Opatija i Republika Hrvatska u jednakim omjerima. Vila Angiolina, najstarija opatijska vila, nalazi se u središnjem opatijskom parku. U njoj je sjedište Muzeja, te je postavljena stalna izložba "Opatija – zlatni početci hrvatskog turizma".
U Umjetničkom paviljonu "Juraj Šporer", uz župnu crkvu sv. Jakova, odvija se kontinuirana izložbena djelatnost muzejskog i drugog sadržaja.
Otvoreno za posjetitelje: Svakim danom, osim ponedjeljka: 10-18 sati
Ulaz slobodan