Villa"Angiolina" je zgrada koja je sasvim sigurno obilježila početak turističke epohe u povijesti Opatije. Do njene izgradnje 1844. (zapravo, pregradnje jednog starijeg objekta u vlasništvu baruna Hallera von Hallersteina), Opatija je bilo relativno veliko naselje od oko 120 kuća, grupiranih uglavnom oko parcela udaljenih od morske obale i orijentiranog uglavnom prema ribarstvu i pomorstvu.
Sredisnji opatijski park je hortikulturni spomenik povrsine 3.64 ha. Podijeljen je na 60 polja i u njemu je zasadjeno oko 150 biljnih vrsta. Veliki broj njih potjece iz dalekih krajeva svijeta i nisu tipicne za ovo podneblje.
Izlozbeni prostor koji je dobio ime po lijecniku dr. Juraju Matiji Sporeru, (1859. godine predlagao je osnivanje Drustva za izgradnju Opatije kao morskog kupalista i prirodnog ljecilista).
Sagradjena je na temeljima nekadasnjeg benediktinskog samostana i prvi put se spominje 1439.g. Lijevo, uz crkvu, nalaze se samostan i klaustar s bunarom u sredini. Izmedju crkve i samostana smjesten je zvonik, gradjen od kamena.
Generalni direktor Društva južnih željeznica čijim je kapitalom kupio "Villu Angiolinu", sagradio Hotel Kvarner, njegove depandanse, druge hotele i odmarališta. Smatra se predhodnikom izgradnje Opatije u moderno turističko središte.
Ovdje, gdje se danas prikazuju filmovi, trebala je, prema planovim Austrijanaca, stajati ogromna “lječilišna palača” (Kurpalast) s dvoranama za ples i koncerte, bazenom s umjetnim valovima, trgovinama i kavanama.