Vladimir Herljević: Skulpture

Vladimir Herljević svojim impresivnim kiparskim opusom čvrsto je utkan u tkivo hrvatske umjetnosti. Herljević je rođen 1930. godine u Varešu (Bosna i Hercegovina), 1951. godine upisuje se na zagrebačku Akademiju likovnih umjetnosti na kojoj diplomira 1956. godine u klasi Antuna Augustinčića, profesora u čijoj je Majstorskoj radionici proveo više od dva desetljeća. I danas stvara punim intenzitetom u blizini majstorovog atelijera na zagrebačkom Tuškancu.

Herljević je kipar koji izrasta na formi likovne tradicije preobražavajući je u djela osobne stilistike. Njegov dominantni motiv ženski je akt ispunjen poetičnošću izraza. Aktovi odišu nenametljivom erotičnošću, dosegnute u kompozicijskim varijacijama, mjenama položaja i rasponima emocionalnih iskrenja. Sugerirana su stanja doživljaja žena, stidljivosti, predanje, meditacija, trag životne radosti.
Segment Herljevićevog opusa izveden je u bronci, metaliziranom poliesteru i poliesteru. U spomenutim materijalima došlo je do stilskih promjena. Interpretativnost forme je slobodnija tako da aktovi u uravnoteženju oblina dolaze i na prag apstraktnog. Ta granica nije prijeđena jer je slutnja ženstvenog nenarušena. U zanimljivoj kombinaciji zaglađenih ploha i grubosti površine u udubljenjima masa (primjene perforacija) skulptorska snaga sugerira se i u kretanju ka jezgri i otvaranju ka prostoru. Kao i kod djela u kamenu komornost formata nudi i prisnost, ali i monumentalnost, pogodnu za javne spomenike.

Uz temu akta Herljević je autor niza portreta, motiva u kojem s razložnim detaljiziranjem povezuje fizičku i psihološku stranu portretiranog, te prizora složenijeg scenarija, s dijalogom figura, primjerice odnosa majke i djeteta. Sakralnost motivike kršćanske ikonografije važna je sastavnica Herljevićevog opusa, uprisutnjena i u slijedu postaja Križnog puta i u potresnosti teme Pieta.

Herljević je vrhunski restaurator. Obnovio je niz kapitalnih hrvatskih spomenika. Krajnjom osjetljivošću za povijesno, vještinom ruke preko replika vratio je arhitektonskim i kiparskim ansamblima njihove prvotne značajke. Spominjanje tek nekoliko radova dovoljno je da se vidi značenje njegovog angažmana. Kompozicija „Bogorodice s djetetom i anđelima“ na zagrebačkoj katedrali, zapadni portal crkve sv. Marka u Zagrebu, grobnica bana Jelačića u Zaprešiću.

Autor postava izložbe je Stanko Špoljarić.

Izložba je otvorena od 26. rujna do 23. listopada.