MASKARADA
HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka
Ljermontov
MASKARADA
drama u četiri čina, u stihovima
Prevoditelj: Luko Paljetak
Redatelj:Vito Taufer
Dramaturginja : Marijana Fumić
Koreograf: Matjaž Farič
Scenograf: Dalibor Laginja
Kostimografkinja: Barbara Podlogar
Osobe:
Arbenjin, Evgenij Aleksandrovič: Dražen Mikulić
Nina, njegova žena: Aleksandra Stojaković
Knez Zvjezdič: Jasmin Mekić
Baronesa Štral: Andreja Blagojević
Kazarin. Atanasij Pavlovič: Denis Brižić
Šprih, Adam Petrovič: Alen Liverić
Maska: Davor Jureško
Liječnik: Zdenko Botić
Služavka: Anastazija Balaž Lečić
Sluga: Nenad Vukelić
Kartaši, gosti, dame: Biljana Torić
Sabina Salamon
Tanja Smoje
Igor Kovač
Predrag Sikimić
U predstavi sudjeluju članovi zbora i orkestra Opere te Baleta HNK Ivana pl. Zajca
Baletni ansambl:
Svetalana Andrejčuk, Danijela Menkinovski, Deana Marčić, Tena Ferić, Svetlana Rasskazova, Tanja Tišma, Cristina Tipirig, Dmitri Andrejčuk, Vitali Klok, Leonid Antontsev, Shaun Mclaughlin
Zborovođa, glazbeno vodstvo i korepetitor: Igor Vlajnić
Glazbenici: Igor Vlajnić (klavinova), Goran Cvijanović (bas gitara), Hrvoje Sekovanić (bubnjevi), Tomislav Koprivčević (trombon), Tetyana Sklyarenko (violončelo), IvicaLukanec i Valentyn Sklyarenko (trube)
Pjevačica: Alba Nacinovich
U predstavi su uglazbljeni stihovi Ljermontove poezije.
Inspicijentica: Sandra Čarapina
Šaptačica: Jolanda Pahor
Predstava traje oko 2 sata i izvodi se bez stanke.
Drama u stihovima [i]Maskarada[/i] (1835. – 1836.) ruskog romantičara Mihaila Jurjeviča Ljermontova, posljednjeg pjesnika tzv. [i]Zlatnog doba poezije[/i] koje je u prvih nekoliko desetljeća 19. stoljeća u rusku književnost donjelo veliki broj mladih i talentiranih pisaca, smatra se njegovim najzrelijim dramskim ostvarenjem. Djelo o opsesivnoj ljubomori u kojemu jedna izgubljena naušnica postaje epicentar svih događanja, spletki i tragičnih završetaka, isprepliće se oko likova kockara, dama, barunice, kneza, činovnika, sobara i brojnih likova koje je teško okarakterizirati. Bal pod maskama služi kao krinka čovjeku i društvu koji je u stanju dobrano prikriti svoja brojna prijetvorna lica i presuditi jednoj sasvim nedužnoj ljubavi. Iz Ljermontove [i]Maskarade[/i], koju je cenzura za njegovog života zabranila za prikazivanje, izbija piščev protest i ironični povik na „više društvo“. Mladoga su pjesnika teške političke prilike tadašnje Rusije - u kojoj je prema jednoj metafori Nekrasova „čitava zemlja sličila na iskrčenu šumu, gdje su još samo panjevi nagoviještavali kakvi su ogromni hrastovi ovdje rasli“ - nagnale na otpor, individualnu pobunu i društvenu opoziciju kroz romantične podvige i „ponosno odmetništvo“.
No [i]Maskarada[/i] prije svega govori o istinskim osjećajima, čistoći ljubavi, plemenitosti i poštenju u okruženju dokone, dekadentne peterburške elite, društvu koje je te vrline prezrelo, namećući neki novi lažni poredak i otvarajući put za sistem vrijednosti koji polako gubi svoje kriterije.
Ovaj klasik romantizma na riječku scenu stiže u novom, majstorskom prijevodu pjesnika Luke Paljetka.
Dodano: 05.01.2013 12:12
Zadnja izmjena: 05.01.2013 12:12