Balet PROCES @ HNK I.pl.Zajc Rijeka

Berislav Šipuš – Staša Zurovac – Franz Kafka
PROCES
balet

Koreograf i redatelj Staša Zurovac
Dirigenti Dian Čobanov/Berislav Šipuš
Scenograf Žorž Draušnik
Kostimografkinja Katarina Radošević Galić
Oblikovatelj svjetla Deni Šesnić
Autor video materijala Marin Lukanović
Asistentica koreografa Olja Jovanović Zurovac

Uloge:

Josef K. Andrei Köteles
Gđica Bürstner Cristina Lukanec/Anna Ponomareva
Sudac i advokat Valeri Rasskazov
Slikar Titorelli Ludwig Jerkander
Bloch Vitali Klok
Svećenik Roberto Pereira Barbosa Junior
Tri nadzornika Svebor Zgurić, Ludwig Jerkander, Roberto Pereira Barbosa Junior
Leni Camila Izabel Moreira

Žene:
Svetlana Andrejčuk, Kristina Kaplan, Irina Köteles, Oxana Brandiboura, Danijela Menkinovski, Anka popa, Deana Marčić, Anna Ponomareva, Svetlana Rasskazova,
Paula Rus, Tanja Tišma, Marta Voinea

Muškarci:
Dmitri Andrejčuk, Leonid Antontsev / Ashatbek Yusupzhanov


Glasovi:
Glas Josefa K. Berislav Šipuš
Bariton Siniša Štork

Orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka
Koncertni majstor Danijela Maras Mendiković

Inspicijentica: Vesna Marinac

Svjetska praizvedba: 26. travnja 2009. na zatvaranju 25. Muzičkog biennala Zagreb
Premijera u Rijeci: 13. svibnja 2009.

Drugi put u povijesti Balet HNK Ivana pl. Zajca ima čast ponoviti suradnju i praizvedbom baleta upriličiti zatvaranje značajne umjetničke manifestacije kao što je 25. Muzički biennale Zagreb, predvodnik festivala suvremene glazbe i alternativnih tendencija u svijetu glazbe.
„Proces“ Franza Kafke (pomalo neobičan naslov i izbor za balet) za koji će glazbu skladati hrvatski skladatelj Berislav Šipuš u režiji i koreografiji Staše Zurovca i cijeli „proces“ stvaranja ovog ovog djela zamišljen je kao suradnja, prije svega dvije institucije, nadalje čitavog autorskog tima za koji treba naglasiti da je kompletno hrvatski, a samim time i značajan događaj na hrvatskoj kulturnoj sceni.
Osnovna ideja Kafkinog djela je borba s otuđenosti i osjećajem nepostojeće krivice usađene u nas.Kafka u svom „Procesu“ logičnim slijedom događaja dovodi svog junaka Jozefa K. do apsurda nizom nesretnih okolnosti , praćenja, prosljeđivanja, saslušanja i iznuđivanja za krivicu o kojoj nitko ništa (pa niti on sam) ništa ne zna.
Književnost apsurda u uskoj je vezi s apsurdom današnjice, vremena u kojem živimo, osjećajem krivice koji nam je nametnut sa strane i koji nas stalno prati iznuđen represijama i kontrolama političkog i društvenog aparata i bijeg kao odraz svekolike ljudske otuđenosti.
„Riječ je o predstavi koja je jedan dugi niz situacija i koje će glazbom-zvukom i njenom unutarnjom konstrukcijom, pa tako i plesom-pokretom, stvarati okvir(e) za različita duševna i tjelesna stanja, akcije i reakcije, kako izvođača tako i publike...“
Berislav Šipuš